Živa ograda ukras dvorišta
Živa ukrasna ograda ili živica sadi se često uz rub vrta, pored ili umjesto vrtnog zida, ograde ili mrežaste ograde. Nije ograničena samo na vanjsku među, već može rasti i u unutrašnjosti vrta, kao pregrada između pojedinih dijelova zelene površine. Za razliku od klasičnih betoniranih ili zidanih ograda, živa ograda neće odmah ostvariti svoju zaštitnu ulogu.
Treba joj nekoliko godina, ovisno o vrsti, da naraste i dosegne visinu pri kojoj može pružiti zaklon. No to je vrijeme vrijedno čekanja, jer živa ograda postaje bitnim ukrasom, ujedno pretvarajuči vrt u intimni prostor. Ukoliko se odlučite za formiranje žive ukrasne ograde pokušajte pritom pratiti arhitekturu okoliša, odlučite dali želite vrlo formalnu, geometrijsku ogradu, pravilno šišanu ili nešto manje formalno, opuštenu, živih boja. Žive ograde ili živice dijelimo na listopadne i zimzelene.
Mnoge vrste s lijepim cvijetovima i obiljem plodova, prikladne su za uzgoj u živoj ogradi tzv. “cvjetna živica” šteta je ne iskoristiti ta njihova svojstva. Osim što unose dodatnu boju, miris i zanimljivost u vrt, takve biljke privlače kukce, ptice da se zadržavaju u vrtu. Od biljaka to mogu biti , berberis, ligustrum, grab, forsitia, japanska dunja,pyracantia,drijen,suručice,lijeska, hortenzija, ruže itd.. Zimzelene živice osiguravaju zelenilo u vrtu i zimi kada ga manjka. Prikladne su četinjače poput , tise, thuje,pačempresa od viših, te niže kao što su šimšir, lovor višnja, aukuba, japanska kurika, lonicera pileata.
Da bi obavljala svoju zaštitnu ulogu, a istovremeno bila i ukrasni element vrta, živa ograda traži pravilno rezanje i formiranje Listopadna živica se u prvim godinama reže češće i jače, kasnije je dovoljno i dvaput godišnje. Zimzelena živica traži umjereno rezanje dvaput godišnje. Uz rezanje živica primjenjuje se i zaštita od bolesti i štetnika, kao i organsko-mineralna gnojidba. Pravilno održavane ograde mogu trajati godinama. Najbolje vrijeme za rezidbu listopadne ograde je faza mirovanja vegetacije i nakon cvatnje. Zimzelene živice režu se sredinom proljeća te nakon ljetnih vrućina, kasno ljeti poćetkom jeseni.
